TJEDAN MEĐURELIGIJSKOGA DIJALOGA U DUHU ASIZA

(Izvještaj)

Josip BLAŽEVIĆ1

Prigodom obilježavanja velikoga jubileja 25 godina Duha Asiza Centar Hrvatski Areopag za međureligijski dijalog franjevaca konventualaca, u suradnji s Vijećem franjevačkih zajednica Hrvatske i BIH te Franjevačkim institutom za kulturu mira, organizirao je Tjedan međureligijskoga dijaloga od 21. do 27. listopada 2011. godine. Bio je to spomen na veličanstveni događaj iz 1986. godine kada je papa Ivan Pavao II. pozvao predstavnike svih religija na molitvu za mir u Asizu što je, prigodom ovoga jubileja, ponovio i papa Benedikt XVI. u istome gradu.

Otvorenje Tjedna započelo je u samostanu sestara klarisa u Mikulićima koje obilježavaju Godinu sv. Klare pa je namjera organizatora bila istaknuti ulogu sv. Klare Asiške u rađanju duha Asiza. Program, koji je moderirao fra Mirko Kemiveš, franjevac kapucin, započeo je u 17.00 sati scensko-glazbenim nastupom FRAME Siget koja je dočarala širenje duha Asiza. Uslijedili su pozdravi fra Mirka Kemiveša u ime Vijeća franjevačkih zajednica, mons. Zvonimira Sekelja, predsjednika Povjerenstva za ekumenizam i dijalog, te fra Josipa Blaževića, ravnatelja Centra Hrvatski Areopag za međureligijski dijalog. Kratku povijest duha Asiza u prvome predavanju predstavio je dr. sc. fra Josip Blažević istaknuvši da se »duh Asiza« piše malim slovom jer označava »mentalitet« mirotvorstva i »logiku«praštanja, a ne Duha Svetoga. Podsjetio je na tri povijesna međureligijska skupa u Asizu i njihove okolnosti (prvi 27. listopada 1986. u vrijeme Berlinskoga zida i hladnoga rata, drugi 9. i 10. siječnja 1993. u vrijeme raspada Jugoslavije i treći 24. siječnja 2002. nakon rušenja WTC-a i napada na Pentagon 11. rujna 2001. godine). Predavanje na temu »Duh Asiza Klare Asiške« održala je s. Judita Čovo, ŠSF, a fra Ljudevit Maračić, provincijalni ministar franjevaca konventualca, predslavio je euharistijsko slavlje s prigodnom homilijom u kojoj je istaknuo važnost duha Asiza u današnjemu vremenu i odgovornost svih franjevaca, ali ne samo njih, u njegovu širenju.

Molitveno bdjenje u duhu Asiza za mir u svijetu priredile su na dojmljiv način sestre klarise uz prizore iz života sv. Klare. Na kraju programa uzoriti gospodin, kard. Josip Bozanić, koji se programu priključio na početku bdjenja, uputio je prigodnu riječ u svečanu tonu, izrazivši radost zbog održavanja Tjedna međureligijskoga dijaloga u samoj metropoli i zbog njegova početka baš kod sestara klarisa, prigodom Godine sv. Klare.

Drugi dan Tjedna međureligijskoga dijaloga održan je u Pastoralnoj dvorani hercegovačkih franjevaca u Dubravi tijekom kojega je moderator bio fra Ljubo Kurtović, magistar hercegovačkih bogoslova, koji je pročitao čestitku g. Milana Bandića, gradonačelnika, koji nije bio u mogućnosti osobno pozdraviti sudionike. Nazočne je pozdravio domaći gvardijan, dr. sc. fra Draženko Tomić, svima zaželjevši srdačnu dobrodošlicu. Okupljenima se obratio i fra Mijo Džolan, ravnatelj Franjevačkoga instituta za kulturu mira, koji je bio suorganizator ovoga događaja. Hercegovački bogoslovi svojim glazbenim nastupom započeli su program u 18.30, nastupili u intervalu i svojim pjevanjem zaključili program toga dana. Predavanje na temu »Religijska geografija« održao je izv. prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru, koji je predstavio novi kolegij izučavanja geografije religija i njihova oblikovanja lica Zemlje. Uslijedilo je predstavljanje knjige Karla J. Kushela Židovi kršćani muslimani o kojoj su govorili mr. sc. Tomislav Kovač, profesor islama na KBF-u, i g. Mevludi Arslani, direktor Islamske gimnazije, predstavivši je kao kapitalno djelo koje se referira na situaciju u BIH, a objavila ga je izdavačka kuća »Svjetlo riječi« iz Sarajeva.

Domaćini trećega dana Tjedna međureligijskoga dijaloga bili su Židovska zajednica i sinagoga Bet Israel u Zagrebu. Njihova su vrata bila otvorena već od 10.00 sati s ponudom izložbe slika, a program je započeo u 16.00 sati nastupom Židovskoga zbora »Mišo Montiljo« dok je moderator dana bio g. Aleksandar Srećko, član spomenute Židovske zajednice. Predavanje o židovskome poimanju odnosa Tore i Isusa, na temu »Tora i Isus iz Nazareta«, održao je rabin Kotel Da-Don, nakon kojega je kršćansko shvaćanje odnosa Isusa i Tore, pod naslovom »Isus iz Nazareta i Tora«, predstavio bibličar na KBF-u u Zagrebu, prof. dr. sc. fra Darko Tepert, koji smatra da je Lukino Evanđelje »najžidovskije«, nasuprot rabinu Jacobu Neusneru koji u knjizi Rabin razgovara s Isusom, a na koju se referiralo, drži da je najžidovskije bilo Matejevo. O zanimanju za temu pokazuje i odaziv sudionika kakav domaćin pamti samo jednom godišnje kada Židovi dolaze da zadobiju oprost grijeha, što je duhovito na početku svojega predavanja istaknuo spomenuti rabin.

U prepunoj dvorani zagrebačkoga Islamskog centra održan je četvrti dan Tjedna međureligijskoga dijaloga koji je moderirao doc. dr. sc. Aziz efendija Hasanović, zamjenik glavnoga muftije i glavni koordinator Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj. Njegove srdačne i dojmljive riječi osvojile su slušateljstvo. Susret je započeo u 18.00 sati nastupom zbora Islamske gimnazije »Dr. Ahmed Smajlović« pod ravnanjem prof. Fuada Ahmetspahića. Potom je slijedio scenski prikaz legendarnoga Franjina susreta sa sultanom u briljantnoj izvedbi učenika Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, što je potvrdio i dug pljesak oduševljene publike. Prikaz su izveli učenici hafiz Amar Mujkanović, (4. razred) i Enis Omerović (3. razred) pod vodstvom profesorice hrvatskog jezika dr. sc. Remzije Hadžiefendić Parić. Muftija Ševko ef. Omerbašić, na temelju višestranih izvora, održao je predavanje »Franjo Asiški i muslimani« s osvrtom na odnos franjevaca i muslimana tijekom povijesti. Program je završio »sultanskim« domjenkom koji će sudionici dugo pamtiti po obilju i slasti.

Petoga i šestoga dana susret je održan kod franjevaca konventualaca na Svetome Duhu. Utorak, 25. listopada, bio je obilježen temom kršćanskomuslimanskoga dijaloga u zemljama s pretežito muslimanskim stanovništvom i šerijatskim državnim uređenjem. Na trenutke bolne činjenice začinjene su srdačnošću i dobronamjernošću sudionika i predavača pa je bilo i trenutaka vedrine i duhovitosti, kako i priliči duhu Asiza. Program je započeo u 16.00 sati nastupom župnoga zbora »Apostoli mira« iz Mađareva, nakon kojega je slijedilo predavanje dr. sc. fra Martina Kmeteca, slovenskoga franjevca konventualca, islamologa i misionara u Turskoj, koji je s javnošću podijelio neka bolna iskustva kršćana u islamskim zemljama, od kojih katkada trpe i sami muslimani, izražavajući nadu u postojan dijalog kao jedini put istinskoga suživota i međusobna uvažavanja, navodeći i neke svijetle primjere dobre suradnje koji bude nadu. Doc. dr. sc. Aziz efendija Hasanović održao je predavanje na temu »Islamsko shvaćanje međureligijskoga dijaloga« u kojemu je izložio kuranske temelje koji zagovaraju međureligijski dijalog, osobito s ljudima Knjige (židovima i kršćanima). Umirovljeni profesor biblijskih znanosti na KBF-u dr. sc. Adalbert Rebić govorio je na temu »Opasnost religijskoga fundamentalizma danas« ističući općerasprostranjen fenomen fundamentalizma koji nije ograničen na jednu religiju, nego ga može biti u svim religijama, uključujući i kršćanstvo, osobito neke protestantske Crkve u čijim redovima se i začeo, ali i među katolicima. Posebno je istaknuo kopernikanski preokret koji je u Katoličku crkvu unio Drugi vatikanski sabor i uvođenje narodnoga jezika u liturgiju čineći je otvorenom dijalogu što se u nekim religijama istom treba dogoditi. Monsinjor dr. sc. Tomislav Ivančić, umirovljeni profesor fundamentalne teologije na KBF-u, održao je predavanje na temu »Jedincatost Isusa Krista i religijski pluralizam – katolički aspekt«izloživši katoličke pozicije međureligijskoga dijaloga, međusobno uvažavanje integralna vjerovanja svake pojedine religije, ali ne i sinkretizam ili umanjivanje zahtjeva vlastite religije, kao što je jedincatost Isusa Krista i njegova uloga u povijesti spasenja, objasnivši pravo značenje »extra Ecclesiam nulla salus« i drugih teoloških formulacija. Osobitu pažnju privukao je okrugli stol na kojemu su sudjelovali svi predavači, kojim je moderirao mr. sc. Tomislav Kovač, profesor islamologije na KBF-u, a u koji se svojim pitanjima uključila i publika. Najveće zanimanje privuklo je šerijatsko pravo i posljedice koje iz njega proizlaze na što je spretno i duhovito odgovarao doc. dr. sc. Aziz ef. Hasanović.

Srijeda, 26. listopada, bila je obilježena upoznavanjem istočnjačkih religija, osobito hinduizma i budizma, posebno četiriju velikana Indije, Mahatme Gandhija, Rabindranatha Tagorea te Majke Terezije i o. Ante Gabrića, koji su svoje živote posvetili služenju potrebnima u Indiji. Program je započeo u 15.00 sati otvorenjem izložbe sastavljene od preko 200 fotografija autora fra Josipa Blaževića pod motom »Putovima Sjeverne Indije«, a obogaćen je fotografijama koje je za ovu prigodu ustupio Kulturni centar Mahatma Gandhi o R. Tagoreu u Zagrebu. Na početku radnoga dijela nastupila je profesionalna plesačica Maja Drobac koja je klasičnim indijskim plesom bharatanayom u 17.00 sati, u narodnoj nošnji Indije, uprisutnila kulturni ugođaj nama tako daleka i egzotična svijeta. Slijedilo je predavanje »Buddhina poruka nenasilja za naše vrijeme« shifu Žarka Andričevića, sljedbenika Buddhina puta, čije izlaganje potvrđuje da je budizam asketski put iskrena traganja za izbavljenjem iz ljudske egzistencije bez tragova transcendencije. Akademik Mislav Ježić, indolog, s predavanjem na temu »Hinduizam i kršćanstvo«, komentirajući latinski tekst deklaracije »Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama« koja se u broju 2 bavi odnosom prema hinduizmu i budizmu, pokušao je ukazati na zajedničke elemente kršćanstva i hinduizma pri čemu je, kako i sam priznaje, pribjegao simplifikaciji hinduizma koji, kao što je poznato, ne predstavlja jednu religiju, nego mnoštvo različitih religija i sekta često međusobno i suprotstavljenih. Program je nastavljen recitacijom izabranih pjesama Rabindranatha Tagorea iz Gitanđala, djela za koje je autor dobio zasluženu Nobelovu nagradu, nakon čega je uslijedilo predavanje mr. sc. Klare Gönc-Moačanin s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu »Rabindranath Tagore – čovjek mojega srca«. Zbor »Hindi divas« Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sastavljen od bivših i sadašnjih studenata indologije koji njeguju indijsku kulturu, svojim pjesmama u narodnoj nošnji Indije predstavljao je poseban doživljaj i ponudio prvorazredan ugođaj indijskoga šarma i čarolije. Dan je završio tridesetminutnim prikazom dokumentarnoga filma »Rabindranath Tagore« (redatelj Satyajit Ray) koji je ustupio Kulturni centar »Mahatma Gandhi«.

Četvrtak, 27. listopada, u prepunoj franjevačkoj crkvi sv. Franje na Kaptolu, s početkom u 19.30, održan je tradicionalni molitveni susret predstavnika različitih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica u RH, na koji se odazvao i predsjednik države, dr. sc. Ivo Josipović. Na početku je u ime organizatora nazočne pozdravio fra Željko Željeznjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i član Vijeća franjevačkih zajednica. U molitvenome dijelu nastupile su s prigodnim programom: Bugarska pravoslavna crkva, Evangelička – Luteranska crkva, Islamska vjerska zajednica, Makedonska pravoslavna crkva, Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj, Savez baptističkih crkava u RH, Srpska pravoslavna crkva, Židovska općina Zagreb. Katoličku je crkvu predstavljao mons. dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog koji je, na kraju programa, nazočne blagoslovio križem pape Ivana Pavla II. i tako zatvorio Tjedan međureligijskoga dijaloga, nakon čega je uslijedio prigodan domjenak za sve sudionike.

  1. Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Centar Hrvatski areopag za međureligijski dijalog, Zagreb.

ZATVORI »