Aleister Crowley

Aleister Crowley

Ikonu sotonizma dvadesetog stoljeća, s kojom započinje moderni sotonizam, predstavlja engleski književnik, okultist i astrolog Aleister Crowley (1875.-1947.), pravim imenom Alexander Edward Crowley, uvijek odjeven u haljine s regalijama poganskih svećenika.

Mržnja prema kršćanstvu. Uzrok Crowleyeve mržnje prema kršćanstvu pohranjen je u njegovom djetinjstvu. Roditelji su mu bili pripadnici fundamentalističke protestantske sekte Plymouth braće po Kristu (Plymouth Brethren). Biblija je bila jedina knjiga koju je Crowley u djetinjstvu smio čitati. S osam godina bio je poslan u strogi evangelički internat gdje ga je u srednjoj školi maltretirao i tukao sadomazohistički ravnatelj. Kada se u mladenačkoj dobi pobunio protiv zadrtog ozračja u svojoj obitelji majka ga je prozvala “zvijer”, uvjerena kako joj je sin “Zvijer Apokalipse“, „Antikrist“ iz knjige Otkrivenja. Mladi Crowley uskoro se identificirao s tim apokaliptičkim utjelovljenjem zla i tako se kasnije počeo potpisivati: Bafomet, Velika Zvijer Apokalipse („To Mega Therion“). Crowley nije samo izgubio svoju kršćansku vjeru nego je, štoviše, prešao baš na suprotnu stranu. Njegova prva gesta bunta bila je masturbiranje, težak grijeh za kršćane viktorijanskog razdoblja.

Studij. Godine 1896. Crowley se upisao na Trinity College u Cambridgeu, gdje je počeo čitati knjige iz područja alkemije, mistike i magije. Dok je boravio na sveučilišnim praznicima u Stockholmu Crowley je odlučio svoj život posvetiti silama zla: “Snage dobra bile su one koje su me vječito tlačile. Vidio sam kako svakodnevno uništavaju radost ljudi oko mene. Stoga, kako je moja dužnost bila istražiti duhovni svijet, moj prvi korak mora biti da uđem u osobnu komunikaciju sa sotonom.”

Okultne putešestvije. Godine 1898. Crowley napušta Cambridge i susreće Juliana L. Bakera koji ga upoznaje s hermetičkim redom Zlatne zore u kojega uskoro stupa. U osnovi Zlatne zore počiva kabala, učenje o tarotu, astrologiji, alkemiji i proricanju. Godine 1899. Crowley se sprijateljuje sa S. L. Mathersom. Kasnije među njima dolazi do nepremostivih nesuglasica i oni se razilaze, pri čemu Crowley ulazi u Ordo Templi Orientis (O.T.O.) Obogaćen iskustvom okultnih redova kojima je pripadao Crowley osniva vlastiti opskurni gnostički sustav Theleme. Crowleyevi sotonistički rituali sastojali su se od upotrebe droga i seksualne magije (heteroseksualne, homoseksualne, možda i zoofilije), navodno pod vodstvom njegovih duhova vodiča, u zajednici koju je osnovao u Cefalu na Siciliji, u manastiru Theleme. Crowley je seksualno općio s arapskim mladićima u Alžiru i prostitutkama u svakom gradu kroz koji bi prolazio. Godine 1904. napisao je Knjigu zakona koju mu je izdiktiralo neko sotonsko biće (njegov „anđeo čuvar“) pod imenom Aiwass, koji se pojavio nakon prizivanja egipatskog boga Horusa. Veći dio svoga magijskog života Crowley je proveo putujući. U vremenu od 1936. do 1938. boravi u Njemačkoj gdje upoznaje Aldousa Huxleyja.

Obiteljski život. Crowleyev (ne)moral odrazio se na njegov brak. Bio je biseksualac i mrzitelj žena. Prezir prema vlastitoj majci projicirao je na žene općenito. Godine 1903. stupa u prvi brak s vidovnjakinjom Rose Kelly s kojom će dobiti i prvo dijete, kćer Lolu Zazu, koja umire od tifusa u Rangoonu (Indija). Rosu uskoro ostavlja zbog njezinog alkoholizma. Za sebe počinje vjerovati da je reinkarnacija Eliphasa Levija, te da je u prethodnim životima bio grof Cagliostro (okultist iz 18. stoljeća) i papa Aleksandar VI. Drugi puta ženi se s Leah Hirsig, tzv. „Skrletnom ženom“, s kojom dobiva drugu kćer Pouppe, koja mu umire u Italiji, iz koje je uskoro protjeran nakon priča o crnomagijaštvu popraćenih misterioznim smrtima.

Kraj života. Pred kraj svojega života Crowley je, već kao ogrezli narkoman, ostao bez novca i visio o tuđoj milostinji. Žena kod koje je stanovao svjedočila je da ju je prolazila jeza svaki puta kad bi njega srela. Umro je u trošnom pansionu u Hastingsu (Sussex), kao rob alkohola i heroina, s riječima na usnama: „Ništa mi nije jasno, strah me je…“

Suvremena zaluđenost Crowleyem. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća nastala je prava euforija oko Crowleya. Prema biografiji koju je o njemu napisao Martin Booth, Crowley je bio prorok kulture seksa i droge u razdoblju formiranja New agea. Njegovo lice osvanulo je na naslovnici albuma Beatlesa „Sergenat Pepper’s Lonely Hearts Club Band“, najutjecajnijeg albuma pop glazbe svih vremena (prema pisanju američkog glazbenog časopisa „Rolling Stone“) s objašnjenjem da je u pitanju slika „jednog od ljudi koje vole“. U Švicarskoj je postala popularna njegova knjiga Thelemska opatija.Crowleyeve knjige ponovno se tiskaju i prodaju u velikim nakladama a njegove suvenire prikupljali su slavni rock glazbenici. Koncem osamdesetih porastao je broj članova Crowleyeva bratstva pod vodstvom Gradyja McMurtyha. Brojni vračevi služe se njegovim thot-tarot kartama, dok diljem svijeta manje grupice okultista izučavaju Crowleyeve spise i prakticiraju u njima sadržane tajne tehnike. Crowleyev promiskuitetan život poslužio je kao nadahnuće  (također promiskuitetnom) kontroverznom američkom seksologu Alfredu Kinseyu (1894.-1956.), oko kojeg se uvođenjem zdravstvenog odgoja u hrvatsko školstvo i gostovanjem Judith Reisman u Hrvatskoj proteklih tjedana digla velika prašina. Crowley i Kinsey bili su biseksualci i organizatori orgija. Kinsey se ženi s Clarom Bracken McMillen 1921. godine s kojom je imao četvero djece. Kao biseksualac, Kinsey se sa svojom suprugom dogovorio da njihova veza bude „otvorenog tipa“, tako da su oboje imali izvanbračne spolne odnose s više partnera uz pristanak drugoga. Kinsey je imao spolne odnose i sa ženama i s muškarcima, uključivši i svog studenta Clyde Martina. 1955. godine Kinsey je posjetio napušteni manastir Theleme na Siciliji, odajući svojevrsno priznanje Crowleyu kao ocu pretjerano slobodarskog društva. (Usp. http://www.rickross.com/reference/general/general268.html). Crowleyev okultizam poslužio je i kao nadahnuće Adolfu Hitleru (1889.-1945.) koji je i sam bio član nekoliko okultnih društava. Crowley učenik Dietrich Eckart upoznao je Hitlera 1919. godine i postao Hitlerov mentor u crnomagijska umijeća. Na proslavu Hitlerovog pedesetog rođendana bio je pozvan drugi okultist general-major John Frederick Charles Fuller (1878.-1966.), vjerni sljedbenik Crowleya i Hitlerov visokopozicionirani oficir. Hitler je za dan svoga samoubojstva, spomenimo još i to, odabrao najsvetiji dan svih sotonista, Valpurginu noć, koja pada s 30. travnja na 1. svibnja. Te noći 1966. godine Anton LaVey osnovao je Sotoninu crkvu u San Francisku.