Prilikom objavljivanja, na hrvatskom jeziku, knjige Stube prema nebu irske vidovnjakinje newageovske provenijencije Lorne Byrne (rođene 1955. u Dublinu), nakladnik Ljevak i Makronova u Zagrebu su, u drugoj polovici travnja 2012. godine, ugostili njezinu autoricu, diljem svijeta već popularnu po bestseleru Anđeli u mojoj kosi (na hrvatski prevedenog 2010.), svojevrsnoj Lorninoj autobiografiji. Zbog vidnog nagnuća brisanja granica između sadržaja kršćanske vjere i Lorninih „privatnih objava“, kroz fantastične priče o anđelima, u ovom prilogu kritički ćemo se osvrnuti na njezin opus.
Tko je Lorne Byrne?
Prema onome što sama o sebi kaže, Lorna Byrne je polupismena Irkinja, teška disleksičarka, u djetinjstvu smatrana ‘retardiranom’ zbog nesposobnosti koncentracije na okolinu, udovica i majka četvoro djece. Lorna nije obična spisateljica ili romanopisac, nego vidovnjakinja, štoviše, u posjedu „posebnih moći drevnih svetaca“ (?!), navodno od najranije dobi u svakodnevnoj komunikaciji s anđelima i raznim duhovnim bićima iz drugih svjetova. U desetoj godini života navodni su joj duhovi pokazali budućeg muža i obznanili da će on umrijeti mlad. U djetinjstvu su od Lorne tražili da šuti o svojim iskustvima s anđelima, a u odrasloj dobi je primila nalog da o njima piše knjige koje je, zbog nepismenosti, diktirala u diktafon. Tako je nastala njezina prva knjiga Anđeli u mojoj kosi – objavljena u više od 50 zemalja, prevedena na 26 jezika. Lorna svjedoči kako su joj anđeli neprestano ponavljali da će pisati knjige i da će joj biti „poslana pomoć“. Otkriva kako se uz „anđeoske pomagače“ njezin život preobrazio i kako je od udovice na rubu siromaštva postala međunarodno priznata spisateljica koja putuje cijelim svijetom. Posjećuju je bolesnici, navodno čak i teolozi različitih religija te, tendenciozne li objekcije!, čak i poglavar jednog vjerskog reda iz Rima (?!), tražeći od nje savjete i duhovno prosvjetljenje. Na ovo posljednje, ako je istinito (a u što sumnjamo!) tek možemo nadodati: mizernog li reda na čijem čelu je poglavar koji se srozao do te razine da savjete traži od okultne vidovnjakinje Lorne Byrne!
Angelologija Lorne Byrne
Angelologija (nauka o anđelima) Lorne Byrne, daleko od ambicije da bude kršćanski pravovjerna, odiše newageovskim sinkretizmom, karakterističnim za srodna djela primljena „kanaliziranjem“ (N. D. Walsch, G. Johst, L. Royal). Moderni spiritizam, koji je cvao od konca osamnaestog do početka dvadesetog stoljeća, bio je usredotočen na komunikaciju s duhovima pokojnika. Razvojem suvremene tehnologije spiritizam nije nestao s pozornice svijeta, nego je doživio svoju preobrazbu. Osobito u ambijentu New agea, više na cijeni nisu mediji koji komuniciraju s dušama mrtvih, makar ni oni nisu skroz iščezli, nego radije mediji koji poruke „kanaliziraju“ od „letećih tanjura“ („tehnicizirani“ duhovi), duhova prirode (ekološko-poganski milje) ili anđela (nadreligijska duhovnost). Silver Raven Wolf, popularna američka vještica, usredotočena na vrbovanje djece i adolescenata u vještičarstvo, obraća se navedenom uzrastu riječima: „Stavite anđele, anđele i nadasve anđele, i mama i tata neće imati ništa za reći. Da, jer svi vole anđele. Zamisao je da anđeli nadilaze sve religije, štoviše, stvaraju mostove između različitih religija.“
Danas vlada manija za anđelima – upravo angelomanija. New age je iznjedrio mnogobrojne radionice za komunikaciju s anđelima, anđeoske igrice i kartice, kojima osvaja najmlađe, anđeoske talismane i amajlije, a nadasve brojnu literaturu koja smutnju unosi i u pobožne kršćanske duše. Tko danas želi napisati kakav bestseler, dobitna kombinacija glasi: anđeli! Lorna je dobro znala na koju kartu treba staviti ulog!
U knjizi Stube prema nebu, s elementima brige za okoliš, Lorna piše o divovskom anđelu (ma što „div“ imao značiti!) po imenu „Jimazen“, koji čuva naš planet, ugrožen našim stilom života (ekologija), od kojih je nedavno jedan dodijeljen i Hrvatskoj (gdje li je bio ranije?!). Anđelom čuvarom Zemlje proglašava proroka Elijaha (možda Iliju, iako je teško objasniti kako je prorok zalutao među anđele!) i arhanđela Michaela, ali i duhove ljudi koji su preminuli.
U knjizi Anđeli u mojoj kosi Lorna opisuje „anđela materinske ljubavi“ (populariziranje matrijarhata!), okruglog i ogromnog poput sunca. Njegova su krila savijena oko njega, ali otvorena prema van, navodno „nalik na kvočku“. Pojava Isusa Krista, kršćanska dioba na dobre i zle duhove, isprepleteni s istočnjačkom naukom o reinkarnaciji, razvidnim čine sinkretističku duhovnost New agea koju promiče Lorna Byrne.
Žena bi i glavu dala, ali ne i kosu
Uz eklektičke fantazije Lornine angelologije, čitatelji će ostati zakinuti za odgovor o sudbini anđela iz njezine kose, nakon što Lorna ode na šišanje! Neke žene, zaista, ostavljaju dojam kao da im je kosa anđeosko prebivalište – barem s obzirom na trud kojeg ulažu u njezino održavanje!
Opsežna literatura o komunikaciji s anđelima i bićima iz drugih svjetova urodila je, među ekspertima, dvjema mogućim teorijama koje objašnjavaju njihovu raširenost. Ili su njihovi autori beskrupulozni lašci, jer je takva literatura uspješno sredstvo bogaćenja, ili se grotlo pakla otvorilo, pa se podzemlje obrušilo na sav ljudski rod. U oba slučaja, sentimentalna sinkretistička duhovnost ove spisateljice spada u literaturu koja kršćanima može služiti jedino za potpaljivanje vatre. Sv. Pavao davno je najavio pojavu „novih objava“, i „novih evanđelja“, suprotstavljenih kršćanskoj objavi sadržanoj u Svetom Pismu:
„Čudim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanđelje, koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo. Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet.“ (Gal 1,6-9)
Kršćanima pak, željnim autentične „avanture“ s anđelima i istine o dušama pokojnika, preporučamo provjerena djela kršćanskih mistika, poput Dnevnika sv. Faustine Kowalske, životopisa patra Pia iz Piatrelcine i sv. Gemme Galgani, i brojnih drugih djela, dostupnih u svim katoličkim knjižarama.