Povijest govora, tumačenja i vjere u Isusa Krista tijekom proteklih dvadeset stoljeća pruža panoramu različitih slika istoga Isusa Krista. Naime, kristološko razmišljanje u Crkvi nije stalo zaključenjem novozavjetne objave, nego se nastavilo u životu crkvene zajednice. Ona je, vođena vjerom u uskrsnuloga Isusa Krista i usmjeravana Duhom Svetim, uvijek iznova pokušavala produbiti otajstvo Isusa Krista. Dakako, i danas postoji veliko zanimanje za osobu Isusa Krista ne samo unutar granica kršćanstva, nego i izvan njih; pitanje: “Tko je Isus Krist?” prati sve one koji su na bilo koji način došli u dodir s Isusom Kristom: pratilo je Isusove učenike i prve kršćanske zajednice, nisu ga mogli zaobići ni pripadnici poganskih religija i antičkih filozofskih usmjerenja, “prisiljeni” su bili baviti se njime i tzv. ateisti i ljudi “otvorena duha”, a za njega se zanimaju i na svoj način ga shvaćaju i interpretiraju i pripadnici raznih kršćanskih sekti te pripadnici nekršćanskih religija i religijskih pokreta. Različitost ambijenata u kojima je pitanje “Tko je Isus Krist?” bilo postavljano uvjetovalo je i nastanak različitih odgovora na njega: u dvije tisuće godina postojanja kršćanstva o Isusu se mnogo govorilo i pisalo, isprofilirale su se različite figure Isusa iz Nazareta, Krista, ponekad međusobno potpuno suprotne.
Prethodno navedene činjenice, kao i činjenica da u javnosti postoji veliki interes za govor o Isusu Kristu u raznim (ne)kršćanskim (izvancrkvenim) sredinama, bile su ideje-vodilje organiziranju Međureligijskoga znanstvenog simpozija “Interpretacija Isusa Krista izvan kršćanstva”, u organizaciji Nadbiskupijskoga pastoralnog Instituta u Zagrebu i Centra “Hrvatski Areopag” za međureligijski dijalog Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, koji je održan 12.-13. studenog 2016. u samostanu franjevaca konventualaca u Zagrebu (Sveti Duh, 31). Temeljna svrha Simpozija bila je: sabrati različite odgovore što ih je svijet iznjedrio na pitanje o identitetu i osobi Isusa Krista te, u tom svjetlu, preispitati i utvrditi vlastito vjerovanje u Isusa Krista. Pozdravnu riječ na otvorenju Skupa uputili su dr. sc. fra Josip Blažević u ime Centra “Hrvatski Areopag”, i prof. dr. sc. Josip Šimunović u ime Nadbiskupijskoga pastoralnog Instituta u Zagrebu. Simpozij je otvorio dr. sc. Andrija Mikulić, predsjednik skupštine Grada Zagreba, pokrovitelj Simpozija.
Uz nekoliko izlaganja o Isusu Kristu iz katoličke perspektive, još je tridesetak predavača predstavilo viđenje Isusa Krista iz perspektive različitih vjerskih zajednica, novih religioznih pokreta, ezoterijsko-gnostičkih društava, spiritizma i New agea. Na pitanje: “Što govori svijet, tko sam ja?” (Lk 9,18), uslijedili su tijekom dvodnevnog simpozija različiti, međusobno i proturječni odgovori, koji će biti sabrani i objavljeni u prigodnom Zborniku.
O liku Isusa Krista u apokrifnoj literaturi govorio je doc. dr. sc. Anto Barišić, kristološke hereze kroz povijest Crkve predstavio je prof. dr. sc. Ivan Karlić, a doc. dr. sc. Darko Tepert ponudio je biblijsko-teološki odgovor Crkve na pitanje: “A vi, što vi kažete, tko sam ja?” (Mt 16,15). Dr. sc. Iva Mršić Felbar predstavila je interpretaciju osobe Isusa Krista u hinduizmu, dok je član Budističkog centra Dharmaloka govorio o Isusu u budizmu; rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević govorio je o Isusu u židovstvu. Izostao je predviđeni dolazak predstavnika islamske vjerske zajednice.
Svoj pogled, shvaćanje i tumačenje Isusa iz Nazareta predstavili su također mormoni, baha’i, Hare Krišna, Crkva Ujedinjenja, Liberalna Katolička Crkva, Antropozofija i Rozenkrojceri. Fra Milan Gelo, mag. theol., predstavio je Isusa Krista u učenju Jehovinih svjedoka, prof. dr. sc. Stipe Tadić u Univerzalnom životu, a prof. dr. sc. Juraj Kolarić, profesor emeritus na KBF-u u Zagrebu, u učenju Adventista sedmoga dana. Dr. sc. Josip Blažević predstavio je shvaćanje Isusa Krista u Evanđelju po Paramhansi Yoganandi te lik Isusa Krista između Evanđelja po spiritizmu A. Kardeca i kulta NLO-a. Fra Ivan Lotar predstavio je Isusa Krista u kontroverznom djelu New agea pod naslovom Tečaj čuda. Apsolventica teologije Margareta Jozinović govorila je o temi “Teorije o mjestu i načinu Isusove smrti”, a prof. dr. sc. Mijo Nikić o temi “Uskrsnuo od mrtvih i/ili reinkarnirao?” Osobito zanimanje pobudilo je predavanje umirovljenog admirala Davora Domazeta Loše, vojnog stratega, na temu “Revolucije razaraju Krista”. Dojmljiva i osobna bila su svjedočanstva gospodina Brune Perovića, dugogodišnjeg člana Sai Babinog i inih pokreta, te gospođe Karmen Škarica, bivše dugogodišnje pripadnice pokreta Hare Krišna, koji su svjedočili i podijelili svoja dugogodišnja duhovna lutanja i put do Isusa Krista kroz Crkvu, put koji je bio trnovit i bolan.
U posljednjem bloku predavanja izlagali su fra Bojan Rizvan, mag. theol., o temi “Vjerujem… u Isusa Krista…”, doc. dr. sc. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu o temi “Isus Krist kao locus teologicus međureligijskog dijaloga”, a prof. dr. sc. Josip Šimunović zaključio je Simpozij temom “‘Isus Krist jučer i danas je isti – i uvijeke’ (Heb 13,8): Pastoralni izazovi i perspektive”. Nakon svakog bloka predavanja bilo je vrijeme za diskusiju, a nakon prvoga dana i rad po skupinama te plenarna diskusija.
Na Simpoziju je predstavljen i Zbornik radova s prošlogodišnjega Interdisciplinarnoga znanstvenog simpozija “(Neo)gnostički i (neo)poganski kultovi”, a svim je sudionicima podijeljena prigodno izdana knjiga M. Fussa na temu “Kristov lik u novim suvremenim religijskim vjerovanjima” u izdanju Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga.
Naruči knjigu